Uvođenje eura: hoće li nas kava na Cvjetnom koštati 1,75 ili 2 eura?

📚 Što su nas naučili na faksu?

Vidiš da u zadnje vrijeme kao iz paštete 🥫 iskače rasprava o uvođenju eura kao valute u Hrvatskoj. Jedni hvale euro 🥰 i zagovaraju što brži prelazak na novu valutu, a drugi opet iznose nedostatke 😠 (da ne kažem pljuju tu ideju). Gle, znaš kako je u životu - istina je uvijek negdje između... 👀

Prije nego iznesemo najvažnije prednosti i nedostatke uvođenja eura u Hrvatskoj 🇭🇷, pogledajmo što o pojmu valuta kaže kolegij Monetarna politika (EFZG):

💡Valuta definicija. Valuta je skup zakonskih propisa koji reguliraju novčani sustav jedne zemlje.

Na slici ispod vidimo kako se područje Eurozone širilo.

👨‍💼Kako to izgleda u praksi?

Hrvatska je visoko eurizirana zemlja. To znači da iako je službena valuta (na papiru) kuna, u praksi euro već obavlja mnoge funkcije domaćeg novca:

• 75% domaće štednje i 67% ukupnih dužničkih obveza vezano je uz euro
• 56% ukupnog robnog izvoza Hrvatska obavlja s članicama Eurozone, a 66% potrošnje inozemnih turista stvaraju posjetitelji iz zemalja europodručja.
• Cijene nekretnina i automobila već se izražavaju u eurima (tipa, ne kupuju se apartmani na moru za 750 000 kuna nego 100 000 eura).

Ako smo već toliko prihvatili euro, što bi se promijenilo da ga i formalno uvedemo umjesto kune? 🤷‍♀️

Prednosti uvođenja eura 🥰

1.Zaboravi odlazak u mjenjačnice

Krenimo s onim najočitijim. Neće više biti potrebe ići u mjenjačnice kako bi se euri promijenili u kune 😌 (i obrnuto, ofc). To će biti ušteda vremena, ali i novca... Pitaj one jadne turiste koji su za 100 eura dobili  610 kuna.

2.Lakše ćeš doći do stana

Prelaskom na euro u potpunosti nestaje valutni rizik koji postoji kod kunskih kredita. Jednostavnim rječnikom - kuna je percipirana kao rizičnija valuta od eura, a taj se viši rizik vidi u nešto višim kamatnim stopama na kunske u odnosu na eurske kredite. Ekonomisti smatraju da bi kamatne stope uvođenjem eura trebale pasti za oko jedan postotni bod. 

Niže kamate -> jeftiniji kredit 💰 -> lakše do stana 🏠.

3.Nema više negativnih tečajnih razlika

Sjećaš se kolegija Računovodstvo 2 i onih negativnih 👎 tečajnih razlika (#725)? 🤔

💡Kada nastaju negativne tečajne razlike?

1. kad hrvatsko poduzeće ima potraživanja prema inozemnim kupcima, a od trenutka nastanka obveze tečaj je pao
2. kad hrvatsko poduzeće ima obveze prema stranim dobavljačima, a od trenutka nastanka obveze tečaj je narastao.

Ako te i dalje buni tečaj, kad raste a kad pada, ne bi bilo loše da pročitaš ovaj naš članak.

Dakle, hrvatska se poduzeća više neće morati brinuti oko negativnih tečajnih razlika na relaciji kuna-euro. Blago našim izvoznicima 😎: em će se manje brinuti oko negativnih tečajnih razlika, em neće morat stalno trčat u mjenjačnicu.

4.Marić će se lakše zaduživati

Ne samo da ćeš se ti lakše zadužiti za stan, nego će lakši posao biti i našem ministru financija. 

Ulazak u Eurozonu -> bolji kreditni rejting -> niže kamatne stope -> lakše zaduživanje i refinanciranje starih dugova.

5.Rast stranih ulaganja

S uvođenjem eura nestaje i tečajni rizik za strance koji su se prije morali bojati da im klizanje tečaja ne pojede zaradu.  Drugim riječima, ne samo da će nas vjerovnici percipirati kao sigurnije, nego će i strani investitori biti skloniji uložiti u našu zemlju tj. porast izravnih stranih ulaganja (FDI) 💰.

Nedostaci uvođenja eura 😠

1.Jednokratno zaokruživanje cijena

Glavno je pitanje hoće li uvođenjem eura doći do rasta cijena (#inflacije). Statistika kaže da su zemlje koje su dosad ušle u Eurozonu doživjeli prosječni porast cijena od 0,23% zbog uvođenja eura. Iako, znaš onu: „Statistika je kao bikini, ono što pokazuje je jako primamljivo, ali je mnogo važnije ono što skriva.“

Za očekivati je veći rast cijena kod onih djelatnosti u kojima postoji veća potražnja. To su prije svega ugostiteljstvo i turizam. Primjerice, ona kava koja je na Cvjetnom dosad koštala 13 kuna - umjesto 1,75€ mogla bi koštati  2€ 😨. Ko zna, možda ni studentski meni u restoranu više neće biti 6,5 kuna nego 1€ 🤷‍♀️.

2.”Troškovi jelovnika”

Kao što i samo ime govori - mnogi će morati tiskati nove jelovnike a to košta. Disclaimer - ovaj je termin skovan davno prije korone 😷 - znamo da danas nigdje nema jelovnika. Međutim, izrada jelovnika nije jedini trošak koji bi se pojavio u gospodarstvu...

Trebat će prilagoditi informatički opremu, bankomate, administraciju, dokumente na novu valutu. Sve te troškovi zajednički zovemo trošak konverzije. Procjenjuje se da će trošak konverzije iznositi oko 0,5% BDP-a, što nije baš mala cifra, zar ne? 😮

3.Gubitak monetarnog suvereniteta

“Tko te ima, taj te nema” (Bogdan, 2007).

Hrvatska će uvođenjem eura izgubiti monetarni suverenitet, koji ruku na srce, nije ni dosad imala. 

Sjetimo se početka priče - Hrvati štede i zadužuju se u eurima, prodaju nekretnine i automobile s cijenama izraženim u eurima. E sad, uz sve to, HNB primarno izdaje kune na temelju eura. 🤯 Otkupljuje eure i trpa ih u svoje devizne rezerve, a za naknadu izdaje nove kune. Mindblown, ha?

HNB je u koronakrizi dosta brzo reagirao i pomogao gospodarstvu (o čemu smo već pisali) ali u pozadini svega toga cijelo je vrijeme morao paziti da se tečaj eura prema kuni pretjerano ne promijeni 🛑. Jer, da se kojim slučajem dogodio  tečajni šok odmah bi u probleme 🙀 upadali hrvatska poduzeća, strani vjerovnici, investitori pa i država kao dužnik u eurima. Nadam se da ti je sad jasnije što znači da nikad nismo imali monetarni suverenitet - toliko smo vezani uz euro da priča o hrvatskoj kuni nikad nije ni mogla zaživjeti. 

Sjeti se Slučaja Franak, mnogim ljudima su zbog rasta tečaja franka rate za kredite otišle nebu pod oblake. Da se nešto slično dogodi s tečajem eura, odnosno da kuna deprecira prema euru, još bi se više ljudi našlo u problemima...

Što će se dogoditi ulaskom u Eurozonu? 

Monetarnu politiku provodi ECB, odnosno monetarna je politika ekspanzivna ili restriktivna na području cijele Eurozone. To znači da ako se u Hrvatskoj dogodi neki asimetrični šok (#Agrokor), koji jako pogađa Hrvatsku ali ne i ostale, teško je očekivati promjenu monetarne politike na području cijele Eurozone samo zbog nas 🙊.

Ulaskom u Eurozonu neće se dakle puno promijeniti, više nećemo biti ograničeni tečajem eura, nego ćemo biti ograničeni željama i potrebama krupnijih riba 🇩🇪 🇫🇷 🇮🇹 od Hrvatske.

Gubimo nešto što nikad nismo ni imali u pravom smislu te riječi, vlastitu valutu. Ipak, dobro je za društvo da se ne priča više samo o ideološkim temama, već da su na red došle i ekonomske. A tu mi, studenti s EFZGa, možemo doći na svoje. Već smo imali nekoliko referenduma 🗳️, zašto ne bi na red došao jedan ekonomski? Da vidimo koji su argumenti snažniji, za ili protiv.