SUPER ŠTREBER

Tečaj-magičan broj koji kaže koliko euri od tetke iz Njemačke vrijede


Marijan Mandić
24/06/2020
Vrijeme čitanja: 3 min

Long story short

  • Devizni tečaj jako je važna ekonomska varijabla
  • Kretanja deviznog tečaja djeluju na neto izvoz i kretanje vanjskog javnog duga
  • Središnja banka ponekad se uključuje u kretanje deviznog tečaja.

📚 Što su nas naučili na faksu?

O deviznim tečajevima slušat ćeš na mnogim kolegijima EFZG-a. Prvi puta ćeš se s njima susresti već na kolegiju Osnove ekonomije u okviru prve godine, a tu su naravno i Makroekonomija te Međunarodna ekonomija druge godine. Nemoj me hejtati 😡, ali ne mogu obećati da popis kolegija koji spominju ovaj pojam nije još širi; ovisno o smjeru kojeg upišeš. Pa pogledajmo što kažu školske definicije:

💡Devizni tečaj definicija-broj jedinica domaće valute koje se može dobiti za jednu jedinicu strane valute. 

💡Sustavi deviznog tečaja:

  • Fluktuirajući devizni tečaj-tečaj se formira na temelju odnosa ponude i potražnje za devizama na tržištu.
  • Fiksni devizni tečaj-središnja banka određuje tečaj pri kojem će se valute međusobno zamjenjivati.
  • Upravljani devizni tečaj-tržište određuje kretanje deviznog tečaja, ali središnja banka intervenira ako se prijeđu određene granice.

💡Aprecijacija i deprecijacija razlika-aprecijacija je pad deviznog tečaja, deprecijacija je rast deviznog tečaja.

💡Revalvacija i devalvacija razlika-revalvacija je pad fiksnog deviznog tečaja, devalvacija je rast fiksnog deviznog tečaja.

👨‍💼Kako to izgleda u praksi?

Okej, znam da je ovo more pojmova i da već na prvi pogled zaboli glava 🤕. Krenimo od jednostavnih stvari, da bismo na kraju članka doktorirali tečajeve 😍. Svi znamo da se tečaj eura kreće negdje oko 7,5, nekad bude 7,4 a nekad opet 7,6... Zašto je tečaj tako hiperaktivan, zar ne može on nikad mirovati? 😕

Zašto se devizni tečajevi mijenjaju?

Ne bi bilo loše zamisliti valutu kao bilo koju drugu robu, primjerice trenutno atraktivne maske za lice 😷.

  • Povećana potražnja za maskama znači da će trgovci vrlo vjerojatno poskupiti maske
  • Povećana ponuda maski znači da će maske vjerojatno pojeftiniti (#malosutra).

Ista je stvar s ponudom i potražnjom za valutom, primjerice kunom. 

  • Recimo da dobiješ 100 eura od tetke iz Njemačke, wuhuuu 🎉. 
  • Nakon vala uzbuđenja i radosti slijedi negativni šok-hej, pa ja živim u Hrvatskoj, za potrošiti ove eure prvo ih moram promijeniti u kune. 
  • Odlaziš u mjenjačnicu i kažeš teti, dobar dan ja bih kune, odnosno stvaraš ......... za kunama. Potražnju, tako je!
  • Što je veća potražnja za kunama, to znači da kuna jača odnosno aprecira (#memorytrick:  appreciate=više se cijeni)

Okej, ustvrdili smo da kad se kuna kupuje da ona aprecira odnosno jača, a kako će se to odraziti na tečaj? Zapravo to je vrlo jednostavno. Ako kuna jača to znači da euro slabi, tj. za istu količinu eura sada možeš dobiti manje kuna. Znaš kak se kaže, dok se jednom ne smrkne drugom ne svane 🌞. Drugim riječima, u razdoblju kad je snažna potražnja za kunom (primjerice turistička sezona 🏖️) tečaj redovito pada. Tako on primjerice neće više biti 7,5 s početka priče nego 7,4.

Kakve su posljedice promjene tečaja na gospodarstvo?

Odlično, kuna nam je ojačala. Ako je ojačala, to je sigurno dobra stvar za naše gospodarstvo? Hmmm, pa i ne baš... Kad govorimo o utjecaju deviznog tečaja na gospodarstvo, prije svega mislimo na neto izvoz.

Zamislimo situaciju u kojoj se za 1 euro ne dobivaju 7,5 nego 7,4 kune. Dolaze Hans 👴 i Greta 👵 u Opatiju na godišnji odmor (usprkos koroni, vele-neće njih). Kad ono šok i nevjerica-za svoje eure dobili su manje kuna nego lani. Budući da imaju manje kuna, u mogućnosti su kupiti manje hrvatskih proizvoda i usluga dok su na ljetovanju, tj. naš izvoz pada.

U uvjetima te iste aprecijacije, kad mi Hrvati gledamo što bismo mogli kupiti s njemačkog Amazona, imati ćemo obrnutu situaciju. Naime, za novi iPhone 📱 koji košta 1000 eura, više nećemo morati izdvojiti 7500 već 7400 kuna, i bit ćemo skloniji kupnji odnosno uvozu. Dakle, kod aprecijacije uvoz raste.

💡Neto izvoz definicija: neto izvoz je razlika između izvoza i uvoza (NX=X-IM)

Pošto će nam istovremeno padati izvoz, a uvoz rasti, očito je kako će aprecijacija imati negativan utjecaj na neto izvoz, a samim time i na BDP.


S druge strane, deprecijacija (porast tečaja kune sa 7,5 na 7,6) imala bi pozitivan utjecaj na neto izvoz. Pozitivan utjecaj bio bi i na onih tvojih 100 eura od tetke iz Njemačke 🇩🇪 s početka priče, čuj 760 kuna svakako je bolje od 750 kuna. Aliii negativna strana deprecijacije vezana je uz naš javni dug 💰. Naime, pošto je Hrvatska dominantno zadužena u eurima, uslijed deprecijacije bi značajno porastao iznos javnog duga. 


Može li država intervenirati u kretanjima tečajeva?

Fluktuirajući devizni tečaj sa sobom nosi mnogo neizvjesnosti, tečaj skroz ovisi o tržišnim kretanjima a ona su kao što znamo nepredvidljiva. Stoga će fluktuirajući sustav u pravilu koristiti najsnažnije svjetske valute: dolar, euro, funta, jen... Suprotno tomu, valute manjih gospodarstava često imaju sustav upravljanog ili sustav fiksnog deviznog tečaja.

Izvor

Hrvatska kuna dobar je primjer valute s upravljanim tečajem. Naime, HNB se obvezao držati tečaj eura prema kuni u rasponu između 7,3 i 7,7. Prema gornjem grafu vidimo da dosta dobro odrađuju svoj posao.

Izvor

U susjednoj BiH odlučili su se za fiksni devizni tečaj svoje konvertibilne marke prema euru. Kao što se vidi iz grafa, promjene tečaja su izrazito rijetke. Kad padne fiksni devizni tečaj to zovemo revalvacija, a kad fiksni devizni tečaj poraste to zovemo devalvacija. 💡 Efekti revalvacije i devalvacije na gospodarstvo isti su kao i efekti aprecijacije i deprecijacije.

Inače za fiksni devizni tečaj najbolji su primjer zemlje Centralne Amerike, koje su gotovo sve redom svoje devizne tečajeve vezali uz američki dolar 🇺🇸, pa je otud u literaturu došao i pojam dolarizacija.


Eto ga, nadam se da tečajevi više neće praviti probleme.

Sretno na ispitima! 🤞









Komentari