Dokle će cijene divljati: što uzrokuje inflaciju?

Cijene eksponencijalno rastu

Osjećaš li da sa svojim novcem možeš kupiti sve manje i manje proizvoda 👛? E pa, to je inflacija in a nutshell. Kruh, brašno, ulje, deterdženti, kava, gorivo… popis stvari koje su tijekom prošle godine poskupile ide u nedogled. Hajmo mi lijepo vidjeti odakle nama ta inflacija i hoćemo li je se ubrzo moći riješiti 😟.

💡Inflacija definicija. Inflacija je rast agregatne razine cijena koji dovodi do pada kupovne moći (vrijednosti) novca

Uzroci inflacije

Fiskalna i monetarna ekspanzija.

Već i ptice na grani znaju da je koronavirus epidemiološka, ali i ekonomska opasnost. Kao što se u medijima priča o nužnosti booster doze 💉 za starije osobe u borbi s koronom, tako je nekako i gospodarstvu trebao booster. Još nas je Keynes naučio da booster ekonomiji najbolje daje država kroz mjere fiskalne i monetarne politike 💰. Vlade diljem svijeta smanjile su poreze, a povećale državnu potrošnju; dok su s druge strane Središnje banke povećale ponudu novca (među njima i HNB, o čemu smo već pisali). Sve te mjere usmjerene na oporavak BDP-a, imale su trade-off u vidu rasta inflacije. Što bi se reklo u narodu-dobio na mostu, izgubio na ćupriji...

Rast cijene energenata.

Moderno je gospodarstvo itekako ovisno o energentima-posebno o nafti. Većina nafte 🛢️ nalazi se na Bliskom istoku. Faks nas uči da je tajni oligopol (kartel) u kojem se nekolicina sudionika dogovora o cijeni nekog proizvoda (na štetu potrošača) 🚫 zabranjen. U slučaju nafte, zemlje OPEC-a 👳 (zemlje Bliskog istoka, nekolicina afričkih zemalja i Venecuela) preko dogovora o proizvodnim kvotama diktiraju globalno kretanje cijene nafte. Kad držiš polovicu proizvodnje svjetske nafte-može ti se. Oni s jedne strane smanjuju ponudu nafte kako bi što više zaradili🤑, a s druge strane svijet lagano izlazi iz lockdowna i raste potražnja: 

💡pad ponude + rast potražnje = rast cijena 

Rast cijena nafte poskupljuje transport, a skuplji transport ⛽ znači poskupljenje ostalih proizvoda. Ako te više zanima o cijenama nafte, preporučujem ovaj naš članak. Btw i Rusija može zavrnuti opskrbu plina ☃️ pa bismo se u Europi ove zime mogli skuplje grijati.

Sve u svemu, energenti kao važan input u proizvodnji povećali su cijene mnogih gotovih proizvoda.

Zastoj u dobavljačkim lancima.

Energenti su nužni i za transport, a većina svjetskog prijevoza ide pomorskim putem. Sigurno se sjećaš drame oko trajekta 🚢 Ever Given koji se nasukao u Sueskom kanalu... Iako je u međuvremenu Sueski kanal postao prohodan, kolaps u globalnom pomorskom transportu i dalje traje. Nedovoljan broj lučkih radnika, manjak kamiona, strože granične kontrole, vremenske nepogode (tajfuni, a zima tek dolazi)... sve su to faktori zbog kojih kontejneri u lukama ⚓ sve duže čekaju na svoj trajekt. Prosječna cijena prijevoza kontejnera sada je blizu 10000 dolara, što je 3 puta više nego početkom 2021., a čak 10 puta više nego početkom pandemije.

Rast cijena hrane.

Poljoprivredu kao specifičnu djelatnost posebno pogađaju problemi s dobavljačkim lancima i rast cijene energenata o kojima je jako ovisna. Kod poljoprivrede postoji i druga skupina problema - poljoprivreda ovisi i o poplavama, suši, uraganima, epidemijama (stočne bolesti).... Sve su to stvari koje će biti sve češće s nastavkom klimatskih promjena. Prosječan Hrvat 🥄🍲 najbolje osjeti inflaciju upravo kroz poskupljenje ulja, šećera, brašna. To su nužna dobra, čiju potraživanu količinu ne može baš tako lako smanjiti 🙅 kada dođe do poskupljenja. 

Spirala nadnica i cijena.

Nisu radnici ludi, vide da cijene luduju i žele se zaštiti pregovorima o rastu plaća. A nisu ni poduzeća neprofitne organizacije koje svima žele dobro, oni lijepo taj rast plaća radnika prevale na potrošače preko cijena proizvoda. I eto ti inflacije 🙃.

💡Samoispunjavajuća očekivanja. Radnici očekujući inflaciju ugrađuju očekivanja u svoje pregovore, bore se za veće plaće, što za poduzeće predstavlja trošak i dolazi do rasta cijena. 

Neki ekonomisti smatraju da se dobar dio rasta inflacije može objasniti rastom plaća. Drugi pak kažu da radnici više nemaju jaku pregovaračku moć koju su imali u prošlom stoljeću, pa da nije više tako snažna povezanost između inflacije i plaća 😕. Bilo kako bilo, veza sigurno postoji, samo je pitanje koliko je ona jaka. 

Zaključne misli - dokle će cijene divljati?

Pandemija je pokazala da je uloga države u gospodarstvu i dalje dosta snažna. Upravo će o mjerama i smjeru monetarne politike u budućnosti ovisiti kretanje inflacije. Monetarna politika glavna je u kontroli inflacije. Središnje banke će vjerojatno pričekati da se uklone neki od gore navedenih uzroka inflacije, kao i da se ovi epidemiološki ciklusi 🚦 (otvori-zatvori državu) zaustave.

Prvo će guverneri SB-a razmišljati o tome treba li se redefinirati ciljana stopa inflacije. Naime, danas se “normalnom” inflacijom podrazumijeva ona između 2% i 3%, a u budućnosti bi se ta “normalna” stopa mogla povećati. Jednom kad se gospodarstva oporave, bit će loša vijest ako inflacija i dalje bude iznad ciljane. To će značiti da su gospodarstva 🔥 “pregrijana”, te će jedan od načina obuzdavanja potražnje biti postupno dizanje kamatnih stopa. 

To sum up, Središnje banke čekaju da se situacija smiri i odgađaju restrikcije (premda postoje rani znaci zaoštravanja monetarne politike). Očito postoji konsenzus da je trenutno stabiliziranje BDP-a važnije od stabiliziranja inflacije. 

Netko se možda pita 🤔 zašto Središnje banke odgađaju dizanje kamatnih stopa s povijesno niskih razina? Igrati se s kamatnim stopama je jako vrući krumpir, posebno u uvjetima prezaduženosti (kućanstava, poduzeća, država). Dignu li se kamatne stope, bit će drž gaće! 😱

Dakle, ne možemo pouzdano reći dokad će ovo stanje s inflacijom trajati, ali sad barem znamo zašto je do nje došlo i koji su mogući budući scenariji 😉.