SUPER ŠTREBER

🤓 [Ukrajina 2022] Juriš na banke - Sberbank


Marijan Mandić
21/03/2022
Vrijeme čitanja: 4 min

U seriji članaka "Ukrajina 2022" naš edukator i makroekonomski analitičar Marijan Mandić objašnjava glavne ekonomske posljedice rata u Ukrajini. U Štreberaju volimo objasniti složene pojmove što jednostavnije i jasnije. Tako će se govoriti o temama kao što su: financijski sustav, inflacija, energetika, uvođenje sankcija i posljedice na gospodarstvo.

Što je juriš na banke?

💡Juriš na banke je panično ponašanje štediša, koji iz straha da će banka propasti, povlače depozite sa svojih računa i otežavaju normalno poslovanje banke.

Uvode se sankcije Rusiji -> ljudi skuže da je Sber ruska banka 😱 –> boje se za svoje pare 💰 -> jure u banku.

Zašto je to važno?

Važnost povjerenja u financijskom sustavu

Cjelokupni financijski sustav temeljen je na povjerenju. Slično kao što se svako poduzeće boji da će izgubiti povjerenje svojih investitora, tako se i banke boje 😟 da će izgubiti povjerenje svojih klijenata. Uzroci naglog nepovjerenja mogu biti razni – od makroekonomskih financijskih kriza koje pogađaju čitav bankarski sektor do mikroekonomskih rizika povezanih s poslovanjem pojedine banke.

Poslovanje banke može se svesti na „uzmi depozit i na temelju njega odobri kredit“ 🤓. No big deal, right? Ipak, banka mora paziti na obje strane poslovanja. S jedne strane mora paziti kome daje kredit - klijenti moraju imati dobar 👌 kreditni rejting koji potvrđuje da će moći otplatiti svoj dug. S druge strane, banka mora privući 🤙 (i zadržati khmm) dovoljan broj štediša kako bi imala na temelju čega izdavati te kredite.

Kako zadržati povjerenje štediša i što ako se ono izgubi?

Jedan od načina na koji se trudi zadržati povjerenje štediša i izbjeći juriš na banke jest sustav obveznih rezervi. Ako te zanima više o njemu, možeš pročitati ovaj naš članak. Unutar EU depoziti fizičkih osoba osigurani su do 100 tisuća eura u slučaju propasti banke. Al´ ni to nije spriječilo hrvatske građane da pohrle do poslovnica Sbera (#mentalitet krda).

Zanimljivo je kako se u krizama uvijek stvaraju redovi – bilo pred bankama bilo pred dućanima… Jurišem na banku, bez neke vrste intervencije, banka vjerojatno 💀 propada. Slične scene mogle su se vidjeti i u drugim europskim zemljama. Otkako je RH ušla u EU, Jedinstveni sanacijski odbor u suradnji s HNB-om odlučuje 🤔 o sudbini problematičnih banaka. Ako se za banku procjeni da bi njezina likvidacija izazvala snažne ekonomske poremećaje, odabire se najprimjereniji oblik sanacije.

Sanacija Sberbanke

Uobičajeno spor i složen postupak sanacije odrađen je u rekordno 😮 brzom roku. Odlučeno je da će najveća hrvatska banka u domaćem vlasništvu, HPB, otkupiti Sber za 71 milijun kuna. Sber je usput rečeno banka koja je 2020. zaključila s imovinom od 11 milijardi kuna. 🤑 Bila je dobro kapitalizirana banka koja je prije povlačenja depozita bila zdrava banka s kvalitetnim portfeljem, a prodana je ispod svake cijene. To ti dođe ko da kupiš Rimac Neveru za cijenu Dacie Sandera 😉 Logično, HPB nije imao ništa protiv 🤷 malo povećati svoj tržišni udjel i važnost.

Netko se možda pita je li to pravedna cijena; ili što bi bilo da Sber nije prodan? Ima ona priča na Poslovnim financijama, da je vrijednost imovine u likvidaciji (ili pred likvidacijom) redovito podcijenjena... Da je došlo do likvidacije, moralo bi se isplatiti oko 4 milijarde kuna osigurane štednje. Realno - puno je to para koje bi se moralo isplatiti iz sustava za osiguranje depozita. Jednostavnije je bilo da Sber preuzme neka veća banka, a najjednostavnije je to bilo napraviti preko jedine veće banke u domaćem vlasništvu. A pazi sad ovo, Sber je predstavljao tek oko 2% cjelokupnog hrvatskog bankarskog sustava. Reklo bi se, kap u moru. a opet se ˝tolika bura digla...

Završne misli

  • Poslovanje banaka temeljeno je na povjerenju, a gubitkom povjerenja nastupa juriš na banke
  • Banke su izuzetno važne za gospodarstvo Hrvatske
  • Sanacijom banaka trude se izbjeći troškovi isplate osiguranih depozita (do 100 tis €)
  • Riziku propadanja i dalje su najizloženije male banke, a velike su ih sklone otkupiti i tako povećati svoj tržišni udjel








Komentari