Slobodni pad BDP-a Hrvatske

📚 Što su nas naučili na faksu?

Već smo govorili o tome kakav je utjecaj recesije na studentski standard, govorili smo i o makroekonomskim posljedicama koronakrize na SAD, pa je na red došlo i da kažemo koju pametnu 🤓 o utjecaju koronakrize na Hrvatsku.

Danas ćemo na primjeru slobodnog pada hrvatskog BDP-a naučiti što je to BDP, i kako se koja komponenta BDP-a ponaša u razdobljima krize 📖.

💡BDP definicija. BDP je ukupna tržišna vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekom gospodarstvu tijekom određenog razdoblja.

💡BDP komponente. BDP čini zbroj osobne potrošnje, investicija, državne potrošnje i neto izvoza (Y=C+I+G+NX)

💡Mjerenje BDP-a. BDP se mjeri na kvartalnoj bazi. Jedan kvartal čine tri mjeseca. Da se mjeri svaki mjesec bilo bi previše posla, a da se mjeri jednom godišnje fiskalna i monetarna vlasti ne bi mogli na vrijeme reagirati na promjene u gospodarstvu. 

👨‍💼Kako to izgleda u praksi?

DZS je krajem kolovoza objavio da je hrvatski BDP pao za 15,1% u odnosu na drugi kvartal prošle godine. Analitičari su već tada upozorili da bi pad mogao biti i veći, budući da podaci nisu potpuni. To se i dogodilo pa je prema trenutno dostupnim podacima DZS-a pad BDP-a zapravo bio 15,9%. 

Na donjim slikama možemo vidjeti što se događalo s komponentama BDP-a u Q2 2020 u odnosu na Q2 2019.

Izvor: DZS

Osobna potrošnja pala je za oko 14%. Inače ona čini 60-ak % ukupnog hrvatskog BDP-a. Zašto je toliko pala? U početku, zbog lockdowna ljudi nisu imali gdje trošiti novac (aka kafići ☕ i mnoge trgovine bile su zatvorene 🛒), a kasnije su neki dobili otkaz ili smanjenje plaće. Sve je to utjecalo na smanjenje pouzdanja potrošača, koji se sve više okreću štednji.

Investicije nisu značajno pale, no pesimistična očekivanja 😟 investitora i neizvjesnost 🤷 oko koronakrize sigurno će smanjiti šanse za oporavak u budućnosti.

Državna potrošnja jedina je komponenta BDP-a koja je rasla 💰. To je u skladu sa stabilizacijskom funkcijom države koja bi u recesijama trebala provoditi ekspanzivnu, a u ekspanzijama restriktivnu fiskalnu politiku. Kod nas je očito ekspanzivna fiskalna must have 😂. Ministar Marić u rujnu je procijenio da nas je koronakriza dosad koštala oko 21 milijardu kuna, stoga ne treba čuditi da se zbog dobrobiti proračuna želi izbjeći novi lockdown. 

Izvoz je najviše pao od svih komponenti BDP-a. Budući da hrvatski izvoz ovisi o inozemnoj potražnji, očito je kako su naši trgovinski partneri zavrnuli ventil, odnosno smanjili svoj uvoz što je direktno dovelo do smanjenja hrvatskog izvoza 😢. Bit će zanimljivo vidjeti što se dogodilo s izvozom usluga u trećem kvartalu (aka turistička sezona 🏖️).

Uvoz. Šećer na kraju 🍬. Smanjenje uvoza imalo je pozitivan utjecaj na BDP, aliiiii budući da se izvoz smanjio za oko 22 milijarde kuna, a uvoz za samo 15 milijardi kuna - neto izvoz je svejedno pao ⬇️.

💡Neto izvoz = izvoz - uvoz.

Prognoze za Q3 2020?

Teško je prognozirati što nas čeka u idućem kvartalnom izvještaju. Imamo razloga nadati se da će pad ipak biti blaži od brojki koje smo ovdje komentirali.  U međuvremenu se lockdown se ublažio, turistička sezona bila je na oko 50% lanjske...  Nadajmo se jednoznamenkastom padu u trećem kvartalu 🤞.

 -update: pad je actually bio točno 10%, tako da sam zadovoljan s prognozom 😁