SUPER ŠTREBER

Zašto Amerikanci plaćaju zdravstvo, a kod nas je “besplatno”?


Marijan Mandić
04/08/2020
Vrijeme čitanja: 3 min

📚 Što su nas naučili na faksu?

Kao što vidiš, korona 😷 je stvar koja će definitivno obilježiti 2020. godinu. Što je važnije: zdravlje 🤒 ili lova 🤑; korona ili sezona? (#Zrće #RIP).

Pokušamo li spojiti ekonomsku i zdravstvenu perspektivu, raznim jezičnim eksperimentima 🧪 dolazimo do pojma - Ekonomika zdravstva. Btw, tako se zove i izborni kolegij na EFZGu 🎓 koji je dosta  popularan budući da nosi 6 ECTS bodova. Financiranjem zdravstva bave se i obvezni kolegij Javne financije te izborni kolegij Financiranje društvenih djelatnosti.

Prije nego što odgonetnemo zašto je Hrvatska tako darežljiva po pitanju zdravstva, a u Americi posjet doktoru košta kao svetog Petra kajgana 🍳, upoznajmo se s nekim osnovnim ekonomskim pojmovima.

💡Osnovni modeli financiranja zdravstvene zaštite:

  • Bismarckov model - zdravstvena zaštita primarno se financira doprinosima iz plaće. Radnici iz svojih plaća odvajaju za zdravstvo koje koriste svi.
  • Beveridgeov model - zdravstvena zaštita temelji se na transferima iz proračuna. Svi financiraju zdravstvo plaćajući poreze.
  • Tržišni model - "koliko platiš-toliko dobiješ", u ovom je modelu socijalna osjetljivost gotovo potpuno izostavljena.

👨‍💼Kako to izgleda u praksi?

1. Zašto ekonomisti proučavaju zdravstvo?

Zdravstvo je ekonomistima zanimljivo budući da ima sve karakteristike privatnog dobra (kao što je npr. sladoled 🍦) , a pojedinci ga uglavnom doživljavaju kao javno dobro kao što je npr. svjetionik). 

💡Karakteristike privatnog dobra:

  • Isključivost u cijeni-kao što se malom Ivici 🧒 baš jede King, al nema love, tako Ivica možda mora na operaciju koju njegovi roditelji ne mogu platiti.
  • Konkurentnost u potrošnji-moguće je da mali Ivica ima love, ali dođe pred praznu škrinju sa sladoledom. Kaj sad? Ili da mu roditelji mogu platiti operaciju, ali nema raspoloživih kreveta.

E sad, ako su i sladoled i zdravstvo po definiciji privatna dobra, zašto država gradi bolnice  i subvencionira zdravstvo, a sladoled ko šiša? 🤔

2. Zašto se država uključuje u zdravstvo?

Država polazi od pretpostavke da pojedinci ne znaju važnost zdravstva pa radije žele maksimizirati trenutno blagostanje nego ulagati u zdravstveno osiguranje. Drugim riječima, svaki sustav osiguranja pa tako i zdravstvenog, može biti održiv jedino ako postoji dovoljno ljudi koji plaćaju osiguranje iako im se neće ništa dogoditi. Da bi se platilo zdravstveno osiguranje bolesnih, trebaš jako puno zdravih i mladih platiša 💰. 

“Sve je lako kad si mlad” (Prljavo kazalište, 1983.)

Da nema državne regulacije, mladim ljudima ne bi palo na pamet ulagati u zdravstvenu zaštitu sve dok ne ostare i ne krenu obolijevati. S druge strane, starije stanovništvo s nižim primanjima ne bi mogli samostalno financirati sve svoje zdravstvene potrebe.

💡Razlozi za uključivanje države u zdravstvo:

  • Robni egalitarizam - država želi stvoriti jednake uvjete za sve članove društva, jer pretpostavlja da zdrav čovjek može na temelju vlastitih sposobnosti samostalno zarađivati.
  • Paternalizam - očinska briga države nad pojedincem. Država nudi određena dobra i usluge čak ako ih pojedinci u društvu ne žele.

Kažemo da je obvezno zdravstveno osiguranje kao i obvezno osnovnoškolsko obrazovanje tipično meritorno dobro.

3. Zašto je zdravstvo u Americi skupo, a mi ga dobivamo "besplatno"?

Situacija u SAD-u 

SAD za razliku od Hrvatske svoj zdravstveni sustav financira tržišnim modelom. Premda nas još na Osnovama ekonomije uče da je tržište savršeni mehanizam, pogledajmo kakve je troškove zdravstvenih usluga iznjedrio američki zdravstveni sustav:

Izvor

Da se razumijemo, zdravstveno osiguranje u SAD-u je izuzetno decentralizirano (nije k´o kod nas gdje je HZZO glavni igrač za cijelu državu). Tako se među saveznim državama razlikuju modeli zdravstvenog osiguranja. 

Kod bolje plaćenih poslova zdravstveno osiguranje uglavnom pokriva poslodavac, a siromašniji i oni kojima to ne pokriva poslodavac sami moraju iskeširati privatno zdravstveno osiguranje. 

Naravno, koliko para 💸- toliko muzike 🎵 pa svaka polica osiguranja nosi različite razine pokrivenosti. Baš zato je moguće da, bubam, dijalizu bubrega preko jednog osiguravatelja platiš 100$, a kod drugog 10000$. I tu onda dolazimo do ovih horor priča 😱, u kojima, nakon što Amerikance plate račun u bolnici, trebaju psihijatrijski podršku uslijed pretrpljenog financijskog šoka. 

U odnosu na Hrvatsku, u SAD-u su liste čekanja značajno kraće, no Amerikanci su generalno nezadovoljni svojim zdravstvenim sustavom. Logično 🤐, zar ne?

Zašto je američki zdravstveni sustav tako skup?

  • Oko 8% cjelokupnog troška otpada na administraciju
  • Visoke plaće zdravstvenih djelatnika 👨‍⚕️👩‍⚕️
  • Porast udjela starijeg i siromašnog stanovništva obuhvaćenih programima Medicare i Medicaid
  • Manjak konkurencije među mega bolnicama 🏥 koje za razliku od hrvatskih ne posluju po neprofitnom načelu (bolnica u Americi=tvornica keša)
  • Jaka farmaceutska industrija samostalno određuje cijene lijekova 💊
  • U odnosu na Europu, puno je manja briga o starijima i nemoćnima 👵👴unutar obitelji što se onda prebacuje na zdravstveni sustav

Situacija u Hrvatskoj 

U Hrvatskoj se zdravstvo primarno financira Bismarckovim sustavom (kroz 16,5% doprinosa na bruto plaću). Svi u Hrvatskoj imaju obvezno zdravstveno osiguranje, koje im pruža HZZO.

Ipak, postoji manjak u proračunu HZZO-a. Manje love dođe iz doprinosa nego što ode na zdravstvenu zaštitu. Ta se rupa puni dodatnim sredstvima 💰 iz Državnog proračuna, što je karakteristika Beveridgeova sustava. Stoga, možemo reći da je u Hrvatskoj mješoviti model financiranja zdravstva.

Govoreći o problemima zdravstvenog sustava, o tome bi se dao napisati poseban članak. Kao glavni problemi ističu se geografska udaljenost pacijenata od bolnica, neujednačena kvaliteta skrbi, visoki bolnički dugovi, liste čekanja...

Mada prolazimo skoro džabe, nije nam stanje baš bajno 😥









Komentari