SUPER ŠTREBER

Je li bolje biti crnac u SAD-u ili žena u Hrvatskoj?


Marijan Mandić
15/06/2020
Vrijeme čitanja: 3 min

Long story short

  • Razlike u plaćama velik su ekonomski problem
  • Nejednakost je kompleksan društveni problem
  • Ekonomske nejednakosti mogu se izraziti brojčano, no brojeve nije tako lako objasniti

Zašto postoje razlike u nadnicama?

Na Osnovama ekonomije uče nas da postoje 4 temeljna razloga za razlike u nadnicama (💡nadnica je isto što i plaća, samo tjedna):

  • Razlike u poslovima - viša nadnica služi kao kompenzacija za poslove koji su opasni ☠️, zahtjevni, ali i neprivlačni (primjerice vojnici u ratu, perač prozora na neboderu, radnik u Čistoći 🗑️).
  • Razlike među ljudima - obrazovaniji 📚 zarađuju više, jer ljudski kapital (znanje) postaje sve važniji resurs u poduzećima. 
  • Razlike u ljudima - aka. ekonomska renta jedinstvenih pojedinaca. Tipa kad Ronaldo (CR7) ⚽ za jednu reklamu dobije godišnji proračun malo veće općine u Hrvatskoj.
  • Segmentirana tržišta i nekonkurentne skupine - kolikogod voljeli naš EFZG, realno će nakon završetka fakulteta prosječni student FERa vjerojatno zarađivati više od nas (zasad 🤞).

E sad, sve je to divno i krasno u teoriji. A što s onim razlikama u nadnicama koje su neobjašnjive? Pogledajmo dva primjera…

Nejednakost među rasama u SAD-u

Disclaimer: Nismo jezičari, ali ni rasisti i ne znamo je li to ok, ali fakat nam se ne da pisati Afroamerikanci 100 puta. Tak da, u nastavku teksta nekad koristimo riječ “crnci”. 

Tko je bar malo ostao budan na satima povijesti u srednjoj i osnovnoj školi, sjetit će se da su Afroamerikanci kroz povijest dosta teško prolazili. U vrijeme robovlasništva, većina ih je "radila" u poljoprivredi i stočarstvu, dok su žene uglavnom “radile” u domaćinstvu i pomagale u čuvanju djece. Jasno, kad kažemo radili, ne mislimo na ovaj današnji #osamdočetiri sistem i još plaća do 15og u mjesecu.

Slika: Lunch Atop A Skyscraper New York 1932: crncima nije bilo lako pronaći posao - čak ni na baušteli. 


Sa završetkom građanskog rata i pojavom industrijske revolucije 🏭, stvari su se malo pokrenule s mrtve točke. Ukinuto je robovlasništvo, ali crnci su i dalje radili slabije plaćene poslove ☹️. Čak i zakoni o radu, proizašli iz New Deala, nisu im pretjerano pomogli. Ti zakoni bili su stvarno big deal za mnoge - npr. zabranio se rad djece, uveo se 40 satni tjedan, radnici su dobivali veće plaće …  aliii to se nažalost nije odnosilo na crnce.

Rezultat višestoljetnog zanemarivanja

U vrijeme koronakrize 😷, koja je od svih zemalja najjače pogodila SAD, crnci su izvukli najdeblji kraj. Dvostruko je veća smrtnost od koronavirusa među njima u odnosu na druge rase, a gotovo u svakom drugom kućanstvu bar je jedna osoba ostala bez posla.

Što se mogućnosti napretka na poslu tiče - neki tvrde da ti u SADu tipično bjelačko ime vrijedi k’o dodatnih 8 godina iskustva. Rijetki se probiju do najviših pozicija. Naime, među top 500 najplaćenijih CEO-va 💼 nalaze se .... pogodi koliko crnaca… Odgovor na kraju teksta.

Za kraj recimo da, iako Afroamerikanci čine 13% stanovništva SAD-a, među vlasnicima poduzeća ih je samo 2%.

Nejednakost među spolovima u Hrvatskoj

Prema DZSU (2016.g), u Hrvatskoj je oko 20000 studentica više nego studenata, a žene dominiraju u svim znanstvenim područjima osim Tehničkih znanosti (#STEM). Više žena diplomira, više žena završi i doktorat 👩‍🎓. 

Ipak, pogledamo li podatke na tržištu rada, stvari se naglo okreću u korist muškaraca:

  • Stopa participacije - Ž: 39.2%, M:50.5% 

💡Stopa participacije = (Broj zaposlenih + Broj nezaposlenih) / Radno sposobno stanovništvo

  • Stopa zaposlenosti - Ž: 45.4%, M: 57.8%

💡Stopa zaposlenosti = (Broj zaposlenih/ Radno sposobno stanovništvo

  • Stopa nezaposlenosti - Ž: 13,8%, M: 12,6%

💡Stopa nezaposlenosti = (Broj nezaposlenih/ Radno aktivno stanovništvo) 

  • Prosječna bruto plaća ženama 2016. bila je niža za oko 1200 kuna - muškarci godišnje dobiju cca 1,5 plaću više. 
  • Prosječna ženska mirovina bila je niža za oko 600 kuna.

Odakle ovaj paradoks? Ako prema ekonomskoj teoriji obrazovanije osobe trebaju zarađivati više, kako je moguće da u prosjeku obrazovaniji spol prosječno zarađuje manje 🤔?

Država govori jedno, a radi drugo

Volimo se hvaliti da smo zemlja s pronatalitetnom politikom - da želimo da nam jaslice i dječja igrališta budu puna. S druge strane, prema našim mirovinskim propisima majčinstvo za žene direktno znači manje novca u mirovini 👵. Naime, primanja za vrijeme porodiljnog dopusta 🤰 ulaze u izračun mirovine, a kako su ona značajno manja, manji su i doprinosi za to razdoblje.

Nejednakost u plaćama dijelom objašnjava i vertikalna segregacija (razbacivanje s fancy rječnikom) - žene su zastupljenije na hijerarhijski nižim pozicijama. Pogledajmo samo primjer bolnice 🏥: koliko ravnateljica neke bolnice znate, a koliko medicinske braće?

Vratimo li se na problem majčinstva, kratko stavljanje na čekanje svoje karijere, dolazi sa smanjenjem plaće i manjim šansama za napredak. Na kraju, svi oni dodatni poslovi i mogućnosti za usavršavanjem često su suprotstavljeni vremenskom ograničenju ⏱️ koje nosi obitelj...

Perspektiva

Nije sve tako sivo. U Americi je snažan pokret za povišenje minimalne satnice na 15$, što bi značajno pomoglo crncima koji su uglavnom zaposleni na slabije plaćenim poslovima. Aktualne su i priče o Green New Dealu, ali i o mogućim reparacijama (naknadama potomcima porobljenih ili ugnjetavanih crnaca). Te su teme većinom potaknute s Demokratske strane, pa treba vidjeti kako će se rasplesti izbori u studenome… Teško da će se te ideje svidjeti Trumpu.

Što se tiče žena u Hrvatskoj, svima postaje jasno da se moramo opredijeliti za pronatalitetnu politiku, a najbolja pronatalitetna politika je omogućiti ženama da mogu roditi i brinuti se za svoju obitelj 👪, bez da će im nad glavom visiti otkaz i pritisak od nadređenih. 


Da zaključimo, vjerujemo da je bolje biti žena u RH, ali … kako bi političari rekli … uvijek ima prostora za napredak. Tako da - idemo cure, da vas čujemo!!! 


Odgovor: samo 4 osobe 😔











Povezani postovi

Financijska poluga i kako ju ne koristiti?

SUPER ŠTREBER | 3 MIN ČITANJA

Što radi Junior Accountant?

EFZG Tips & Tricks | 3 MIN ČITANJA

10 filmova koje mora pogledati svaki ekonomist

EFZG Tips & Tricks | 3 MIN ČITANJA



Komentari