Financijska poluga i kako ju ne koristiti?

Long story short

• Financijska poluga je fancy naziv za zaduživanje
• Američka poduzeća jakooo vole poluge 💜

📚 Što su nas naučili na faksu?

O financijskoj poluzi se stalno priča na raznim kolegijima s EFZGa (i drugih ekonomskih fakulteta) kao što su: poslovne financije, investicijska analiza, analiza financijskih izvještaja. Zato ćemo se prvo prisjetiti što kaže teorija.

💡Definicija financijske poluge

Orsag, Poslovne financije (703-709.str).

Financijska poluga ili samo poluga, rabi se kao sinonim za zaduživanje poduzeća, odnosno financiranje nekog posla visokim udjelom dugova. 💰

+ Prednost uporabe poluge nastupa u slučaju da su zarade ostvarene poslovanjem financiranim dugom veće od kamata koje se plaćaju vjerovnicima. Tada će taj višak zarada nad kamatama pripasti vlasnicima dioničkog društva. 🤑 

- Nedostatak uporabe poluge jest dodatni financijski rizik koji se ogleda u opasnosti da se neće ostvariti dovoljne zarade za pokriće fiksnih rashoda zaduživanja (kamata). Također, uporaba financijske poluge multiplikativno povećava nestalnost (volatilnost) dionice. 😟

👨‍💼 Kako to izgleda u praksi?

Financijska poluga ili korištenje poluge je samo fancy naziv za izraz zadužiti se. Pravilo financijske poluge poduzeća mogu profitirati ako upregnu malo i tuđu lovu (banke i drugi vjerovnici), a ne samo lovu vlasnika (dioničari u d.d. ili vlasnici u d.o.o.). Generalno gledajući, zaduživanje može biti supeeer stvar, ako se koriste pametno i odgovorno.

S druge strane, dobro je nekad ostaviti si i malo lufta sa zaduživanjem. 

Tipa - ciljaš strukturu kapitala uz 40% dugova, ali se zadužiš do nekih 35%, kako bi ti ostalo prostora (aka. rezervni kreditni kapacitet) ako se na tržištu pojavi neka dobra prilika. Tako bi se poduzeća trebala ponašati i to je racionalno.

 Ipak, američka su poduzeća u posljednjem desetljeću zanemarivala ta pravila i moguće nedostatke zaduživanja...

Nemojte ovo pokušavati kod kuće

Evo najbolji primjer što nije baš pametno raditi s kreditima. Čak 50% slobodnih novčanih tokova S&P 500 poduzeća koriste za buyback mehanizme (kojima se nekada umjetno napuhuje) cijenu svojih dionica. A puno te love je dolazilo upravo iz kredita. Kužiš kaj to praktično znači? Poduzeća su kredite 🏦 koristila da bi uložila sama u sebe! 

Dobra fora, jel da? 

- Dobar dan, mi bi uzeli kredit? - Ulažete u novu tvornicu? - Ma ne, kupit ćemo vlastite dionice. - Nema problema, ispunite ovaj obrazac i stisnite “B” na redomatu!

💡Za štrebere: Buyback mehanizmom poduzeće otkupljuje vlastite dionice s burze, čime one postaju trezorske (nemaju pravo glasa), a zbog “umjetno” povećane potražnje za dionicama cijena preostalih dionica poraste.

Zašto bi netko to radio?

Naravno, na tome su najviše zarađivali menadžeri 🧑‍💼 kroz menadžerske opcije. Kod nekih zrakoplovnih kompanija se čak po 96% slobodnog novčanog toka ulagalo u buyback. 

Možda je Boeing ipak trebao malo više staviti sa strane - ono, za slučaj da neki kreten u Kini pojede šišmiša 🦇? 

Zašto se neka poduzeća ponašaju tako… khmmm… bahato? 

Široko je uvriježena fraza too big to fail. Prema toj teoriji, neke multinacionalne kompanije ne moraju se brinuti o bankrotu. Ako dođe do ...khmm… sranja, država će uskočiti s nekom lovom (bailout), jer bi njihova propast imala snažne posljedice za gospodarstvo.

 Pogledajmo samo ovih 500 milijardi dolara pomoći 🆘 uslijed koronakrize, nije ni čudo da su poduzeća počela doživljavati FED kao vlastiti bankomat 🏧.

Nisu se američka poduzeća uvijek tako ponašala. Nakon krize 2008.g. FED je jeftine kredite davao samo provjerenim i sigurnim bankama i poduzećima. Ipak, s vremenom se pojavio višak para 💵 na financijskom tržištu, pa su banke počele kreditirati i malo lošija poduzeća. Živjelo se u atmosferi da je dug korisna i dobra stvar (šta god da radiš s njim), krediti su bili jeftini i pare se dijelilo šakom i kapom.

Rezultat?

• Danas 53% američkih poduzeća ima kreditni rejting BBB (spadaju u istu skupinu s Hrvatskom). 
• Ukupni dug američkih poduzeća iznosi 20 bilijuna dolara (8% cjelokupnog svjetskog duga)